Zaštitnik Uznesenje BDM

Širokobriješka župa spominje se u sačuvanim dokumentima davne 1599., ali pod imenom Blato. Župnici župe Blato zadržavali su se na nekoliko mjesta: Blato, Mokro, Dobrkovići, Crnač, Crne Lokve. Danas su na tom području župe: Š. Brijeg, Ljuti Dolac, Jare, Buhovo, Rasno, Ledinac, Kočerin, Izbično i Crnač. Od sredine 18. st. sjedište župe Blato je u zabitnom mjestu Čerigaju, sve do 1848. kada su franjevci preselili na Š. Brijeg u novosagrađeni samostan. Samostan na Š. Brijegu prvi je u Hercegovini nakon što su još u 16. st. porušeni svi hercegovački samostani. Hercegovina je od početka 18. st. pastorizirana iz bosanskog samostana u Kreševu. Zbog udaljenosti i neodgovarajuće brige za hercegovačke katolike franjevci rodom iz Hercegovine traže da se sagradi jedan samostan u samoj Hercegovini. U svom naumu uspjeli su 1844. kada su se odcijepili od bosanskih franjevaca. S tim prelaskom iz Kreševa povezan je osnutak samostalne kustodije (od 1892. provincije) herc. franjevaca, kao i samostalnog apost. vikarijata za Hercegovinu. Dok se gradio samostan, stanovali su na Čerigaju kod župnika blatske župe. Samostan je započet 1846., a dovršen 1860. Bio je i ostao srce herc. franjevaca. Od 1848., kada su se fratri s Čerigaja preselili u samostan na Š. Brijegu, to je ujedno i sjedište velike župe Š. Brijeg. God. 1901. sagrađen je dio samostana u kojem je smještena poznata franjevačka gimnazija sa sjemeništem. Dobila je pravo javnosti 1918., a nova zgrada gimnazije sagrađena je 1924. – 28. Suvremena zgrada konvikta za vanjske đake sagrađena je 1930. Slavna povijest te nadaleko poznate gimnazije tragično je završila 1945. kada su partizani pobili i spalili gotovo sve profesore-franjevce. Crkva na Š. Brijegu sagrađena je kad i samostan. Bila je malena i neugledna. Srušena je 1905. i na njezinom mjestu nikla je impozantna nova crkva građena pod vodstvom nezaboravnog fra Didaka Buntića. Konačno dovršena tek 1940. I samostan i crkva oštećeni su u Drugom svj. ratu te poslije obnavljani, 1960.-ih i 1970.-ih godina. Širokobriješka župa jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. God. 1975. imala je 10.618 župljana, 1991. oko 14.000 župljana, koliko otprilike ima i 2002.