franjevački samostan i župa. Franjevci su u Konjicu sagradili samostan i crkvu još u drugoj polovici 14. stoljeća. Porušili su ih Osmanlije 1524. Kroz sljedećih više od tristo godina tu nema ni franjevaca ni katoličkih objekata. Za konjičke katolike brinu se franjevci iz Kreševa, a kasnije pripadaju župi Podhum. God. 1838. osnovana je samostalna kapelanija Zaslivlje, koja je 1852. uzdignuta u župu. Sjedište se iz Zaslivlja primiče bliže Konjicu, na lijevu obalu Neretve, u predgrađe Orašje 1876. U Zaslivlju je 1839. izgrađena župna kuća. U Orašju je kupljena jedna stara kuća 1866., ali su se fratri usudili u nju preseliti tek 1876. Župnik fra Andrija Šaravanja gradi tu prostranu kuću, u sklopu koje se nalazila i kapelica. Ipak je prva župna zgrada u samom gradu bila župna crkva, sagrađena 1895.-1997. Unutra je uređena 1909., a zvonik je izgrađen 1919. Temeljito je crkva preuređena 1975. Iz kuće u Orašju fratri su preselili u novi samostan sagrađen uz crkvu 1939./1940. Nakon rata do 1955. samostan su bile oduzele komunističke vlasti, a onda se fratrima vraća jedan dio. Konačno je 1969. vraćen čitavi samostan. Franjevci su tijekom Domovinskog rata bili sa svojim župljanima protjerani iz Konjica. Stalni rast katoličkoga pučanstva u Konjicu naglo je prekinuo Domovinski rat. Tako je 1975. u župi bilo 5.826 župljana, 1991. oko 5.500, a 2002. svega 1.490 župljana.