Po svom osamostaljenju od provincije Bosne Srebrene morali su hercegovački franjevci misliti i na vlastito sjemenište i gimnaziju. Odmah po dolasku u Hercegovinu (1844.) otvoreno je sjemenište sa školom na Čerigaju. God. 1848. prelazi na Š. Brijeg, u tek dijelom izgrađeni samostan. Od 1861. gimnazija je smještena u prostorijama istočnog krila samostana, a sjemenište je sagrađeno u produžetku istoga krila 1864./1865. Zbog skučenosti prostora valjalo je misliti na izgradnju novih prostorija. God. 1902. sagrađena je prva gimnazijalna zgrada, a onda 1924.-1927. nova, velika, impozantna zgrada gimnazije te sjemenište. Konvikt za vanjske đake otvoren je 1911., a zgrada mu je podignuta 1929./1930. Prva matura s pravom javnosti bila je u šk. god. 1917./1918., a Gimnazija dobiva pravo javnosti 1926. Rat je prekinuo i potpuno uništio rad te čuvene gimnazije koju su osnovali i vodili franjevci. U veljači 1945. komunisti su pobili većinu profesora, a u ratnim su djelovanjima teško stradale školske zgrade: knjižnica, zbirke, laboratoriji, muzej. Nakon rata zgrade su obnovljene te se u njima do danas odvija nastava državne srednje škole, a konvikt je pretvoren u đački dom. Gimnazija na Š. Brijegu dala je brojne naraštaje vrhunskih znanstvenika podrijetlom iz Hercegovine na različitim znanstvenim područjima.