Hrvatska franjevačka Kustodija Sv. Obitelji za Ameriku i Kanadu. Prvi hrvatski franjevac koji je došao u Ameriku djelovati među tamo odseljenim Hrvatima bio je fra Gaudencije Gorše. Bilo je to 1900. Nakon njega su došli i drugi franjevci iz Hrvatske. Kako bi njihovo djelovanje postalo što usklađenije, oni su skupa sa slovenskim i slovačkim franjevcima 1912. osnovali Komesarijat sv. Križa sa sjedištem u Lemontu, Illinois. Hrvatski su se franjevci osamostalili 1926. te osnovali svoju vlastitu zajednicu pod imenom Komesarijat Sv. Obitelji. Za Komesarijat su se trebale brinuti sve hrvatske provincije iz Domovine. Prema dogovoru franjevačkih provincijala na sastanku u Karlovcu 1930. brigu za Komesarijat od 1931. preuzela je Hercegovačka franjevačka provincija, jer druge provincije za to nisu bile spremne. Tako je i najveći dio svećenika-franjevaca koji su djelovali u Komesarijatu (poslije prozvanom kustodijom) bio iz Hercegovine. Do danas je u Komesarijatu/Kustodiji djelovalo preko 120 franjevaca, od čega je tek mali broj bio iz drugih provincija, ili pak rođen u Americi. Komesarijat je 1969. preimenovan u kustodiju, u skladu sa zakonodavstvom Franjevačkog reda. Neko je vrijeme, zbog različitih razloga (rat, »Hercegovački slučaj«) Kustodija bila pod izravnom upravom generala Franjevačkog reda u Rimu. Danas je opet pod upravom Hercegovačke franjevačke provincije, ali redovito je imala i ima velik stupanj samostalnosti. – Franjevci u Americi od 1944. imaju svoj središnji samostan u Chicagu, a imali su i dvije rezidencije: jednu u Beaver Fallsu (Pennsylvania), drugu u Gulf Breezeu (Florida). Obje rezidencije u međuvremenu su prodane. Do danas su franjevci upravljali s 21 župom u Americi i Kanadi, od kojih su najveći dio sami i utemeljili. Iz nekih su se u međuvremenu povukli, tako da danas djeluju ukupno na 14 župa. Osim dušobrižničke, franjevci su razvili i bogatu kulturnu djelatnost. Izdavali su godišnjak Hrvatski kalendar (od 1944. do danas), mjesečnik Hrvatski katolički glasnik (1942.-1994.) i tjednik Danicu (1945.-1990.). Osim toga pokrenuli su Hrvatski izdavački zavod »Croatia« i Hrvatski povijesni institut u kojima su izdane brojne knjige povijesnog, filozofskog, teološkog i općenito znanstvenog karaktera. Izdavačka kuća ZIRAL također je vezana za franjevce u Americi, jer joj je sjedište najviše bilo u Chicagu. Od 1995. sjedište ZIRAL-a je u Mostaru. God. 1975. franjevci su utemeljili Hrvatski etnički institut u Chicagu u kojem se skuplja izvorna građa o hrvatskim župama i drugim udrugama u Americi i Kanadi. Od 1946. do danas imaju i svoju vlastitu tiskaru u Chicagu. Također franjevci stoje iza utemeljenja HIŠAK-a (Hrvatske izvandomovinske škole u Americi i Kanadi). – Danas Kustodija ima oko 30 svećenika-franjevaca, od kojih je oko 20 djelatnih. Kustodijom upravlja kustos sa četvoricom savjetnika. Na čikaškom groblju Holy Sepulchre uređena je franjevačka grobnica. Do sada je tu pokopano gotovo 40 franjevaca. Prijatelj franjevaca i najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović izradio je spomenik za franjevačku grobnicu, koji predstavlja preminuće sv. Franje. U Chicagu je 2000. izdana spomen-knjiga u povodu 100. obljetnice dolaska prvoga franjevca u Ameriku, pod naslovom »Stoljeće vjernosti – A Century of Fidelity«.