Tihaljina, župa. Samostalna župa Tihaljina osnovana je 1889. kada se odcijepila od Ružića. Dodijeljena su joj neka naselja i od župe Drinovci. Župna kuća dovršena je iste 1889. U novije vrijeme temeljito je obnovljena. Kapelica za službu Božju nalazila se dugo u župnoj kući (od 1889.). Uz kuću je bio podignut drveni zvonik. Izgradnja crkve započela je pred II. svj. rat: dovršen je velik dio pročelja, a bočne lađe do prozora. Rat je zaustavio gradnju. Nastavak je uslijedio 1961. te je crkva dovršena nekoliko godina kasnije. Župnik fra Jozo Zovko (1985. – 91.) temeljito je obnovio župnu kuću i crkvu, a na mjestu stare župne kuće sagrađena je nova kuća za časne sestre. Veoma je skladno uređen okoliš oko crkve. U župi je 1940. god. bilo 3.506 župljana, 1962. god. 2.876, 1975. god. 2.465, 1991. god. 1.752, a 2002. god. 1.250 stalnih župljana.

 Tolj, Drago, provincijal, dušobrižnik (Veljaci, 1939. – Veljaci, 1994.). Osnovnu školu završio u Veljacima i Klobuku, gimnaziju u Sinju i Visokom, bogosloviju u Sarajevu i Ljubljani. Franjevački habit obukao 1959., za svećenika zaređen 1966. Potom u Grazu studira prirodoslovlje. Djelovao u Frohnleitenu (Austrija), Posušju, New Yorku, Singen-Konstanzu (Njemačka). God. 1988. imenovan je vikarom Hercegovačke franjevačke provincije, a od 1989. je provincijal, do smrti. Zaslužan je za izgradnju samostana u Zagrebu, Dubrava. Djelovao kao provincijal u teško vrijeme nesporazuma s Biskupskim ordinarijatom u Mostaru i ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH. I sam je 1992. bio ranjen dok se vozio u automobilu. Pokopan je na Humcu.

 Tomislavgrad, franjevački samostan i župa. Današnja župa Tomislavgrad utemeljena je 1828. odcjepljenjem od tadašnje prostorom prevelike župe Duvno sa sjedištem u selu Seonici. U početku je imala status samostalne kapelanije, a onda je 1839. uzdignuta na čast župe. Sjedište je župe najprije bilo u selu Mokronogama, a u grad Županjac premješteno je 1861., kada počinje slabjeti osmanska vlast. Od tada do danas župna kuća i crkva nalaze se u gradu (kako je grad mijenjao ime, tako se i župa različito nazivala: Županjac, Tomislavgrad, Duvno) – ali na dvije različite lokacije. U početku su se crkva i župna kuća nalazile u blizini sjeverozapadnog izlaza iz grada (iznad današnje pravoslavne crkve). Krajem 19. stoljeća franjevci su kupili imanje zvano Crkvina, istočno od potoka Segeta (gdje su naknadno iskopani ostatci rimskoga foruma!) na kojem se danas nalazi franjevački samostan i prelijepa bazilika. Bazilika je – pod vodstvom neumornog župnika fra Mije Čuića – građena prilozima čitavoga hrvatskoga naroda iz Domovine i svijeta, a povodom 1000. obljetnice krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju (925. godine). Tijekom Drugog svjetskog rata i crkva i samostan teško su oštećeni, pa je njihova temeljita obnova potrajala sve do 1980.-ih godina. Danas se samostan, kojega je izgradnja dovršena 1940., proširuje da bi mogao zadovoljiti sve pastoralne i redovničke potrebe. Podružna crkva u Stipanjićima izgrađena je u razdoblju 1970. – 73., u Kovačima 1976., a na Širokovcu 1990. – 96. U župi je 1987. godine živjelo 8.200 župljana, god. 1997. oko 8.600 župljana, a 2002. također toliko.