Propovijed apostolskog nuncija mons. Luigija Pezzuta na Cvjetnicu u Međugorju

NUNCIJ
tra 16 2019 Miriam

Danas je Cvjetnica – nedjelja muke Gospodnje koja nas uvodi u Veliki tjedan, pripremu za najveći kršćanski blagdan, Uskrs.

Posebno je svečano u mnogim župama pa tako i u Međugorju gdje je blagoslov grančica i procesiju od stare crkve do nove predvodio apostolski nuncij za BiH mons. Luigi Pezzuto. On je predslavio i svetu misu u 11 sati, a na kraju misnog slavlja za dolazak mu je zahvalio međugorski župnik fra Marinko Šakota.

''Draga braćo i sestre, dragi hodočasnici velika nam je radost što smo danas na ovu svetkovinu, veliku svetkovinu – Cvjetnicu svetu misu slavili zajedno s našim nadbiskupom mons. Luigijem Pezzutom, apostolskim nuncijem za BiH. Velika nam je radost uvijek što ste s nama oče nadbiskupe, a čini mi se da je i Vama radost biti s nama, ovdje u Međugorju.

Draga braćo i sestre, današnja svetkovina Cvjetnica neka vam bude blagoslovljena, neka vam bude poziv na nasljedovanje Krista koji pati, koji trpi... Neka vam bude uvod u Veliki tjedan. Neka vam Veliki tjedan bude zaista vrijeme molitve, posta... Vrijeme približavanja Isusu'', kazao je fra Marinko Šakota.

Nadbiskup Pezzuto na kraju misnog slavlja zahvalio je fra Marinku Šakoti i apostolskom vizitatoru za župu Međugorje mons. Henryku Hoseru na pozivu, te je naglasio kako ima veliku želju doći u Međugorje.

''Kao apostolski nuncij želim vam prenijeti pozdrave i blagoslov Svetog Oca Franje. Također, u njegovo ime želim zahvaliti svim svećenicima i suradnicima, koji surađuju u ovoj župi. Želim zahvaliti svima vama ovdje za vašu nazočnost u tako velikom broju. I još, želim vas ohrabriti da ovaj put koji smo zajedno započeli, a koji je volja Svetoga Oca, zauzetošću svih može donijeti svoje plodove i imati veliki uspjeh'', kazao je na kraju misnog slavlja nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij za BiH. Propovijed nadbiskupa Pezzuta prenosimo u cijelosti.

''Predraga braćo i sestre!

Svečana objava Isusove muke – koju nam danas donosi Evanđelje po Luki – sigurno je izazvala u svima nama, koji smo ljudi vjere, duboke osjećaje i razmišljanja koja nas vode do radikalnog obraćenja života.

I doista, do toga nas je upravo trebao dovesti put molitve i pokore, tipičan za korizmeno vrijeme.

1. Isus svečano ulazi u Jeruzalem i to predstavlja događaj od temeljne važnosti, iznad svega za Isusa, a zatim i za njegove učenike i za nas danas, ljude Novog saveza u Njegovoj smrti i Uskrsnuću.

No, odmah nakon ulaska u Jeruzalem, na koji je Isus odlučno krenuo (ovdje se prisjećamo Evanđelja po Luki, 9,51), prvi čin koji On čini je da odlazi u hram, kako nam to potvrđuje evanđelista Marko, na početku jedanaestog poglavlja njegova Evanđelja. Ovaj događaj, Njegov odlazak prema hramu, pokorava se tipično mesijanskoj logici: kao što je srce Isusovog navještaja prebiva u poruci Kraljevstva Božjega, tako je bilo nužno da se najava Kraljevstva Božjeg dogodi upravo u hramu, u srcu cijeloga života Izraelskog naroda.

Međutim, Jeruzalemski hram sa svojim vanjskim bogoslužjem, samo postao je mjesto gdje je drevni Izrael imao iluziju da je "automatski" nasljednik spasenja.

Umjesto toga, ulaskom u Jeruzalemski hram, nakon svečane dobrodošlice, koje smo se prisjećali prije nekoliko trenutaka, Isus nam daje razumjeti da je Kraljevstvo Božje istinsko nasljedstvo spasenja, čiji Mesija, Spasitelj, čini da ljudi budu ponovno njegovi dionici, a koji su ga izgubili zbog bijede vlastitoga grijeha.

Stoga, predraga braćo i sestre, s Isusom se izlazi iz iluzije drevnoga hrama kako bi se ušlo u stvarnost spasenja Božjega kraljevstva, kroz putovanje, koje prije svega zahtijeva, ostaviti grijeh i sve ono što je zlo u Božjim očima.

Svatko od nas nosi u sebi puno dobroga, ali i puno lošega. Evo, ako želimo ući u Božje Kraljevstvo, moramo svući sa sebe ovo zlo, koje ne nanosi štetu samo nama osobno, već prouzrokuje štetu cijeloj kršćanskoj zajednici. I doista, kao što govorimo o "općinstvu svetih", odnosno o intimnoj zajednici među svima onima koji se koriste darom Krštenja i koji su u svome životu dosljedni tome daru, tako možemo govoriti o intimnoj vezi između svih onih koji čine zlo i žive u neskladu s obvezama koje su primili na dan svoga Krštenja.

Ja znam, predraga braćo i sestre, da svi vi, štoviše svi mi, želimo biti i živjeti u općinstvu svetih i stoga se odreći svega što je protivno Božjemu zakonu.

Ovo je prvi korak.

2. Međutim, postoji još jedan događaj koji slijedi nakon svečanog Isusovog ulaska u Jeruzalem: izgon trgovaca iz hrama, kojega možemo naći u Evanđelju po Marku, u 11 poglavlju, 15 do 18 redak.

Ono što Isus čini u hramu ima snažno simboličko značenje. Isus želi reći da samo vanjsko bogoslužje ne koristi ničemu, ako nije praćeno "radikalnim otvaranjem Božjoj Vlasti.

Konkretno, izgoneći trgovce iz hrama, Isus želi da shvatimo da vanjski oblici pobožnosti i sve ono što je s njima povezano – a što se ponekad pogrešno shvaća kao snaga spasenja - u stvarnosti, sami po sebi, nemaju nikakvu vrijednost, i nisu u stanju posredovati nam spasenje. Umjesto toga, oni imaju vrijednost kada su izraz srca koje je potpuno prionulo uz Gospodina, srca koje zna izvršiti Božju volju, srca koje je poslušno Crkvi, čak i kada nam Crkva, u Božje ime, nudi istine suprotne našem načinu razmišljanja i previše ljudski djeluje, jer se putovi Gospodnji ne podudaraju s našim sebičnim i materijalističkim putovima.

Ovo je drugi korak našega puta obraćenja: uvijek biti u zajedništvu s Gospodinom, kroz stalni stav poslušnosti planu kojega je On za nas providonosno zacrtao.

Djevica Marija, koju na poseban način štujemo u ovome mjestu, učiteljica nam je u, ne uvijek lakom, ispunjenju Božje volje. Zatražimo Njezin zagovor i Njezinu pomoć, da bi proživljena korizmena zauzetost, kao i naše sudjelovanje u Otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova, tijekom slijedećeg Velikog tjedna, svima nama otvorili vrata Kraljevstva Božjega, dok čekamo drugi slavni Isusov dolazak, u vjernosti Njegovu Evanđelju.''

 

Propovijedi

Duhovnost

POTVRĐENO PRAVILO FRANJEVAČKOG REDA

GENERALNE KONSTITUCIJE REDA MANJE BRAĆE

GENERALNI STATUTI REDA MANJE BRAĆE

Bazilije S. Pandžić, HERCEGOVAČKI FRANJEVCI – sedam stoljeća s narodom