Osamnaesta nedjelja kroz godinu A

kol 02 2020 Miriam

2. kolovoza  2020.

Ulazna pjesma
O Bože, spasi me, Gospodine, u pomoć mi pohitaj! Ti si pomoć moja i spasitelj: Gospodine, ne kasni!  (Ps 70, 2.6)

Zborna molitva
Gospodine, vođo i stvoritelju naš, mi se tobom ponosimo. Nek nad nama bude tvoja dobrota. Obnovi u nama što je tebi drago i sačuvaj što si obnovio. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Posveti, molimo, Gospodine, ovaj prinos i primi našu unutarnju žrtvu: učini da ti postanemo vječnim darom. Po Kristu.

Pričesna pjesma 
Ja sam kruh života, govori Gospodin: Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada. (Iv 6, 35)

Popričesna molitva
Gospodine, ti nas oživljuješ nebeskim darom: prati nas stalnom ljubavlju i učini dostojnima vječnog otkupljenja. Po Kristu.

Prvo čitanje   Iz 55, 1-3
Dođite i jedite!

Čitanje Knjige proroka Izaije
Ovo govori Gospodin: Svi vi koji ste žedni, dođite na vodu; ako i nemate novaca, dođite! Bez novaca i bez naplate kupite i uživajte vino i mlijeko! Zašto da trošite novac na ono što kruh nije i nadnicu svoju na ono što ne siti? Mene poslušajte, i dobro ćete jesti i sočna ćete uživati jela. Priklonite uho i k meni dođite, poslušajte i duša će vam živjeti. Sklopit ću s vama savez vječan, savez milostî Davidu obećanih. Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   Ps 145, 8-9.15-18 

Pripjev:   Otvaraš ruku svoju, Gospodine, i sitiš nas.

Milostiv je i milosrdan Gospodin,
spor na srdžbu, bogat dobrotom.
Gospodin je dobar svima,
milosrdan svim djelima svojim.

Oči sviju u tebe su uprte,
ti im hranu daješ u pravo vrijeme.
Ti otvaraš ruku svoju,
do mile volje sitiš sve živo.

Pravedan si, Gospodine,
na svim putovima svojim
i svet u svim svojim djelima.
Blizu je Gospodin svima koji ga prizivlju,
svima koji ga zazivaju iskreno.

Drugo čitanje   Rim 8, 35.37-39
Nijedan stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Braćo! Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi. Uvjeren sam doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem. Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja   Mt 4, 4b
Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.

Evanđelje   Mt 14, 13-21
Jeli su svi i nasitili se.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Kad je Isus čuo za smrt Ivana Krstitelja, povuče se odande lađom na samotno mjesto, u osamu. Dočuo to narod pa pohrli pješice za njim iz gradova. Kad on iziđe, vidje silan svijet, sažali mu se nad njim te izliječi njegove bolesnike.

Uvečer mu pristupe učenici pa mu reknu: »Pust je ovo kraj i već je kasno. Otpusti dakle svijet: neka odu po selima kupiti hrane.« A Isus im reče: »Ne treba da idu, dajte im vi jesti.« Oni mu kažu: »Nemamo ovdje ništa osim pet kruhova i dvije ribe.« A on će im: »Donesite mi ih ovamo.« I zapovjedi da mnoštvo posjeda po travi.

On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi i dade kruhove učenicima, a učenici mnoštvu. I jeli su svi i nasitili se. Od preteklih ulomaka nakupiše dvanaest punih košara. A blagovalo je oko pet tisuća muškaraca, osim žena i djece. Riječ Gospodnja.

Homiletsko razmišljanje

Od onoga što je slabo ne očekujemo ništa veliko jer ono nemoćno ne može utjecati na velike stvari u svijetu. Želi se najjače i najbolje. Zadnjih godina govori se često o najboljem sportašu svih vremena; knjige se pišu bez iskustva, a na vodeća mjesta u društvu stavljaju se sve mlađi ljudi. Izgleda da postoji veliki strah od slabosti i neuspjeha, možda od starenja? Možda se i prepoznaje gubitak vjere? Uglavnom, traži se ono snažno po čemu se može ravnati život.  

Unatoč tome, Evanđelje ide drugačijim putem. Naša vjera traži preokret razmišljanja. Isus u današnjem evanđelju od učenika traži nešto nemoguće: da s nekoliko kruhova i riba nahrane mnoštvo. Kao da nas prisutne poziva da onim što imamo doma nahranimo cijeli grad; ili novcem koje držimo u novčaniku platimo račune cijeloga grada. Čovjek zastaje i razumno zaključuje da to nije moguće. Je li moguće ono još teže? Osobnom molitvom djelovati na spas cijeloga svijeta; svojom čestitošću utjecati na pravdu svih ljudi; vjernošću utjecati na rast vjere cijelog svijeta; čuvanjem prirode utjecati na oporavak prirode u cijelome svijetu… Je li to moguće?

To naizgled nemoguće: u malome vidjeti snagu koja se razlijeva na cijeli svijet, to možda Isus traži od svojih učenika. Očekivati da je nešto moguće i ako izgleda izgubljeno; nadati se da će se nešto promijeniti premda se nameće beznađe. To je ono što razlikuje vjernika. On računa na Božje djelovanje. Ne oslanja se na svoju snagu i dobro složene okolnosti, nego se, kao Isus koji je prije blagoslova pogledao u nebo, utječe nebu. To su trenuci u kojima se srce širi. Redovito su to granični trenuci: velike radosti, patnje, iskustvo milosti, pustinja. Jedan autor kaže: jedino ljepota i patnja imaju pravo dotaknuti ono najdublje u životu. 

Pogledajmo Isusov primjer. On od pustinje stvara sveto mjesto. U pustinji ga je kušao đavao. Rekao Mu je da kamen pretvori u kruh i svojoj gladi učini kraj. Ali Isus nije pristao. Sad je opet na pustome mjestu i umnaža kruh za 5000 ljudi. Ono što nije činio na nagovor đavla sada čini iz ljubavi prema čovjeku i time pokazuje svoju vlast. Pustinju pretvara u mjesto milosti i pokazuje da nije đavao onaj koji vlada svijetom, nego Bog. Glavnu riječ poretka u svijetu nema moć, nego Bog, posebno u ljudskim srcima.

On i danas djeluje ali i nas poziva: dajte im vi jesti! Čime? Kako utjecati na obitelj, na naš grad, na cijeli svijet? Toliko nepravde i zla se čini, je li moguće utjecati na to? A On ponavlja: dajte im vi jesti! Trenuci beznađa plodno su tlo za rast vjere. Očekujmo najveće od Boga; tražimo ono nemoguće. Dopustimo Stvoritelju da bude Stvoritelj. Zato slobodno tražimo od Njega i ono što nam se čini nepromjenjivo i nemoguće. Molimo Ga za već izgubljeno. Postavimo srce koje očekuje od Boga, tako se sami otvaramo da nas daruje vjerom, nadom i ljubavlju. Kao što kaže prorok Izaija: Svi vi koji ste žedni, dođite na vodu; ako i nemate novaca, dođite! Bez novaca i bez naplate kupite i uživajte vino i mlijeko!

Uz sve što nosimo u srcu, sve brige koje nas muče: nemir u svijetu; nemoral; iskorištavanje; neljudski zakoni; prirodne nepogode; tragedije u obitelji itd., uz sve to ovih dana posebno molimo za naš život u Hercegovini. Molimo za vjeru, nadu i ljubav kako bismo znali očuvati našu zemlju. Stavimo sve u Gospine ruke. Molitva može promijeniti stvarnost za koju gubimo nadu. Uz to molitvom će rasti i povjerenje koje će mijenjati molitelja i stvarati zdraviju kulturu među nama. Ljubav se prepoznaje po redovitosti. Naša svijest i ljubav prema rodnoj grudi prepoznat će se i ojačat redovitom molitvom. A Bog će pokazati vječnu istinu, da se mi ljudi ne trebamo boriti protiv zloga, nego živjeti za Boga. Braćo! Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi.