1. siječnja 2022.
Ulazna pjesma
Zdravo Sveta Rodiljo, Majko Kralja vječitoga, komu ruka ima vlast iznad svijeta čitavoga!
Zborna molitva
Bože, ti si plodnim djevičanstvom svete Marije ljudskom rodu darovao vječno spasenje. Po njoj smo primili tvoga Sina, začetnika novog života: molimo te da i u ovoj godini iskusimo njezin zagovor. Po Kristu.
Darovna molitva
Bože, ti svako dobro počinješ i dovršuješ. Danas se radujemo svetkovini svete Bogorodice i zahvaljujemo za rođenje Isusa Krista: daj da s radošću postignemo puni plod njegova spasenja, kojemu slavimo početak. Po Kristu.
Pričesna pjesma
Isus Krist jučer i danas isti je – i uvijeke! (Heb 13, 8)
Popričesna molitva
Gospodine, mi ispovijedamo da je blažena Marija, vazda djevica, Majka tvoga Sina i Majka Crkve. Molimo te da nam nebeska otajstva, koja smo primili, koriste za vječni život. Po Kristu.
Prvo čitanje Br 6, 22-27
Neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.
Čitanje Knjige Brojeva
Reče Gospodin Mojsiju: »Reci Aronu i njegovim sinovima: Ovako blagoslivljajte Izraelce: Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese! Tako neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.« Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam Ps 67, 2-3.5-6.8
Pripjev: Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas.
Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!
Nek se vesele i kliču narodi
jer sudiš pucima pravedno
i narode vodiš na zemlji.
Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!
Drugo čitanje Gal 4, 4-7
Bog posla Sina svoga, rođena od žene.
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Galaćanima
Braćo: Kad dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bî rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: »Abba! Oče!« Tako više nisi rob, nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu. Riječ Gospodnja.
Pjesma prije Evanđelja Heb 1, 1-2
Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu!
Evanđelje Lk 2, 16-21
Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče. I nakon osam dana nadjenuše mu ime Isus.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća. Riječ Gospodnja.
Papa Franjo - Marija Bogorodica
Nedjelja, 1. siječnja 2016.
Neprijatelj mira nije samo rat, nego i ravnodušnost
Draga braćo i sestre, dobar dan i sretna nova godina!
Lijepo je na početku godine razmijeniti čestitke. Tako obnavljamo, jedni za druge, želju da budućnost bude malo bolja. To je u konačnici znak nade koja nas oživljava i poziva vjerovati u život. Znamo, međutim, da se s novom godinom neće sve promijeniti, te da nas mnogi jučerašnji problemi čekaju i sutra. Stoga vam upućujem čestitku prožetu stvarnom nadom, koja se nadahnjuje na današnjoj liturgiji.
To su riječi kojima je sam Gospodin tražio da se blagoslivlja njegov narod: "Neka te Gospodin licem svojim obasja […]. Neka pogled svoj Gospodin svrati na tebe" (Br 6, 25-27). I ja vam želim to: da Gospodin svoj pogled svrati na vas te da se radujete, znajući da njegovo milosrdno lice, sjajnije od sunca, nad vama sja svaki dan i da čini to neprekidno! Otkrivanje Božjeg lica obnavlja život. Jer on je Otac koji je zaljubljen u čovjeka, koji se nikada ne umara da s nama počne iznova kako bi nas obnovio. Ali Gospodin je strpljiv s nama! Nije mu teško s nama iznova početi kada padnemo. Ali ne obećava magične promjene, on ne rabi magični štapić. Stvarnost voli mijenjati iznutra, strpljivo i brižno; traži da nježno uđe u naš život, kao kiša u zemlju, da zatim donese plod. On nas uvijek čeka i nježno gleda. Svako jutro, kad se probudimo, možemo reći: "Gospodin me danas obasjava svojim licem". Lijepa je i stvarna ova molitva!
U biblijskom blagoslovu se nastavlja ovako: "[neka Gospodin] mir ti donese" (r. 26). Danas slavimo Svjetski dan mira, čija je tema: "Pobijedi ravnodušnost i osvoji mir!". Mi trebamo gajiti i „osvojiti" mir koji Bog želi posijati u svijet, a to podrazumijeva istinsku duhovnu borbu, koja se odigrava u našem srcu. Jer neprijatelj mira nije samo rat, nego i ravnodušnost, koja nas potiče da mislimo samo na sebe i stvara barijere, sumnje, strahove i zatvaranja. To su neprijatelji mira. Imamo, hvala Bogu, obilje informacija, ali katkada nas vijesti preplave u tolikoj mjeri da nas odvlače od stvarnosti, od braće i sestara koji nas trebaju. Počnimo u ovoj godini otvarati srce, budeći pažnju prema bližnjemu, prema onome tko nam je blizu. To je put za postizanje mira.
Neka nam u tomu pomogne Kraljica mira, Bogorodica, čiju svetkovinu danas slavimo. Ona "u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu" (Lk 2, 19). Nade i brige, zahvalnost i problemi: sve ono što se u životu događalo u Marijinu srcu postajalo je molitva i razgovor s Bogom. Ona to čini također za nas: čuva radosti i razmrsuje čvorove našega života, noseći ih Gospodinu.
Mariji povjerimo novu godinu da raste mir i milosrđe.
……………..
Papa Benedikt XVI
Subota, 1. siječnja 2011.
On – on je mir!
Draga braćo i sestre!
U ovom prvom Angelusu u Novoj godini upućujem svima svoje želje za mirom i dobrom povjeravajući tu želju zagovoru Presvete Marije, koju danas slavimo kao Majku Božju. Na početku nove godine, vjernički se puk na duhovan način okuplja pred betlehemskom špiljom, gdje je Djevica Marija donijela na svijet Isusa. Molimo od Majke blagoslov i ona će nas blagosloviti pokazujući nam Sina: naime, on je osobno Blagoslov. Dajući nam Isusa, Bog nam je dao sve: svoju ljubav, svoj život, svjetlo istine, oproštenje grijeha; dao nam je mir. Da, Isus Krist je mir naš (usp. Ef 2, 14). On je donio u svijet sjeme ljubavi i mira, koje je snažnije od sjemena mržnje i nasilja; snažnije je jer je Isusovo ime iznad svakog drugog imena, u njemu je cjelokupno Božje gospodstvo, kao što je navijestio prorok Mihej: "A ti, Betleheme… iz tebe će mi izaći onaj koji će vladati Izraelom… On će se uspraviti, na pašu izvodit' svoje stado silom Jahvinom, veličanstvom imena Boga svojega… On - on je mir!" (5, 1-4).
Zato Crkva danas, pred slikom Djevice Marije, zaziva od Boga, po Isusu Kristu, dar mira: danas je naime Svjetski dan mira, prava prilika da zajedno razmišljamo o velikim izazovima koje naše doba postavlja čovječanstvu. Jedan od njih, koji je na dramatičan način urgentan u našim danima, jest vjerska sloboda; zato sam svoju ovogodišnju poruku posvetio upravo toj temi: Vjerska sloboda – put koji vodi do mira. Danas doživljavamo dvije ekstremne struje, obje negativne. S jedne je strane laicizam, koji na podmukli način nastoji svesti vjeru na nešto čisto privatno, dok s druge strane fundamentalizam vjeru nastoji nametnuti silom svima. Ali zapravo, "Bog doziva sebi čovječanstvo naumom ljubavi koji, dok uključuje čitavu osobu u njezinoj naravnoj i duhovnoj dimenziji, zahtijeva da se na nj odgovori slobodno i odgovorno, čitavim srcem i čitavim bićem, bilo kao pojedinac bilo kao zajednica" (Poruka, 8). Tamo gdje se stvarno priznaje vjerska sloboda, dostojanstvo osobe se poštuje u njegovu korijenu i, po iskrenom traženju istine i dobra, učvršćuje se moralna svijest i jačaju se same institucije i građanski suživot (usp. Isto, 5). Zato je vjerska sloboda povlašteni put za izgrađivanje mira.
Dragi prijatelji, upravimo ponovno pogled k Isusu, u naručju Marije, svoje Majke. Gledajući njega, koji je "Knez mira" (Iz 9, 5), shvaćamo da se mir ne postiže oružjem, niti ekonomskom, političkom, kulturnom i medijskom vlašću. Mir je djelo savjesti koje se otvaraju istini i ljubavi. Neka nam pomogne Bog da napredujemo na tome putu u novoj godini koju nam daje živjeti.
…………………………..
Papa Ivan Pavao II.
Srijeda, 7. siječnja 2004.
Marijino bogomajčinstvo
1. "Alma Redemptoris Mater... - Slavna Majko Spasitelja...". Tako u božićno vrijeme zazivamo Mariju drevnom i sugestivnom marijanskom antifonom koja sadrži i ove riječi: "Tu quae genuisti natura mirante, tuum sanctum Genitorem - Ti, što rodi Stvorca svoga prirodi na udivljenje". Marija, Majka Božja! Ova istina vjere, duboko povezana s božićnim slavljima, osobito dolazi do izražaja u liturgiji prvoga dana u godini, o svetkovini svete Bogorodice Marije. Marija je Majka Otkupiteljeva; ona je žena koju je Bog izabrao poradi ostvarenja spasenjskog nauma čije je žarište otajstvo utjelovljenja božanske Riječi.
2. Ponizno stvorenje rodilo je Stvoritelja svijeta! Božićno nam vrijeme priziva u svijest ovo otajstvo, predstavljajući nam Majku Sina Božjega kao sudionicu odlučujućih događaja povijesti spasenja. Stoljetna predaja Crkve uvijek je smatrala Isusovo rođenje i Marijino božansko materinstvo dvama aspektima utjelovljenja Riječi. "Doista - ponavlja Katekizam Katoličke crkve navodeći Efeški sabor - onaj kojeg je Marija po Duhu Svetom začela kao čovjeka i koji je uistinu postao njezin Sin po tijelu, jest vječni Očev Sin, druga Osoba presvetog Trojstva. Crkva ispovijeda da je Marija zaista Bogorodica, Theotokos" (br. 495).
3. Iz toga Marijina bogomajčinstva proizlaze svi ostali vidovi njezina poslanja koji dobro dolaze do izražaja u naslovima kojima je zajednica Kristovih učenika časti u svim dijelovima svijeta. Osobito je tu riječ o naslovima poput "Bezgrešna" i "U nebo uznesena", jer uistinu Ona koja je imala roditi Spasitelja nije mogla biti podložna propadanju koje proizlazi iz istočnoga grijeha. Blaženu se Djevicu, osim toga, naziva i Majkom mističnoga Tijela, to jest Crkve. Katekizam Katoličke crkve, pozivajući se na otačku predaju izrečenu od svetoga Augustina, izjavljuje da je "Ona majka udova Kristovih (...) jer je s ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi (Krista) Glave" (br. 963).
4. Sveukupno Marijino postojanje povezano je na najuži mogući način s postojanjem Isusovim. Na Božić Ona poklanja Isusu svoje čovještvo. Na Križu, u najuzvišenijem trenutku ispunjenja otkupiteljskog poslanja, Isus će svakome ljudskom biću pokloniti samu svoju Majku, kao dragocjenu baštinu otkupljenja. Riječi raspetoga Gospodina svome vjernom učeniku Ivanu predstavljaju njegovu oporuku. Isus povjerava Ivanu svoju Majku i, u isto vrijeme, predaje Apostola i svakoga vjernika Marijinoj ljubavi.
5. Ovih posljednjih dana božićnoga vremena, zastanimo kako bismo uz jaslice promotrili tihu prisutnost Blažene Djevice uz njezino Dijete Isusa. Jednaku ljubav, jednaku brigu što ju je imala za svoga božanskog Sina, Ona čuva i za nas. Dopustimo, stoga, da Ona vodi naše korake u Novoj godini, što nam je providnost daruje. To je želja koju upućujem svima vama na ovoj prvoj Općoj audijenciji. Potpomognuti i ojačani njezinom majčinskom zaštitom, moći ćemo obnovljenih očiju motriti Kristovo lice i još odlučnije hoditi putovima dobra. Još jednom, sretnu Novu godinu vama i svima koji su vam dragi!