SVETA MARIJA BOGORODICA (NOVA GODINA)

sij 01 2018 Miriam

Ulazna pjesma
Zdravo Sveta Rodiljo, Majko Kralja vječitoga, komu ruka ima vlast iznad svijeta čitavoga!

Zborna molitva
Bože, ti si plodnim djevičanstvom svete Marije ljudskom rodu darovao vječno spasenje. Po njoj smo primili tvoga Sina, začetnika novog života: molimo te da i u ovoj godini iskusimo njezin zagovor. Po Kristu.

Darovna molitva
Gospodine, ti svako dobro poči­­nješ i dovršuješ. Danas se radu­jemo svetkovini svete Bogo­rodice i zahvaljujemo za rođenje Isusa Krista: daj da s radošću postignemo puni plod njegova spasenja, kojemu slavimo početak. Po Kristu.

Pričesna pjesma
Isus Krist jučer i danas isti je – i uvijeke!  (Heb 13, 8)

Popričesna molitva
Gospodine, mi ispovijedamo da je blažena Marija, vazda djevica, Majka tvoga Sina i Majka Crkve. Molimo te da nam nebeska otajstva, koja smo primili, koriste za vječni život. Po Kristu.

Prvo čitanje   Br 6, 22-27
Neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.

Čitanje Knjige Brojeva
Reče Gospodin Mojsiju: »Reci Aronu i njegovim sinovima: Ovako blagoslivljajte Izraelce: Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese! Tako neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.« Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   Ps 67, 2-3.5-6.8

Pripjev: Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas.

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

Nek se vesele i kliču narodi
jer sudiš pucima pravedno
i narode vodiš na zemlji.

Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!

Drugo čitanje   Gal 4, 4-7
Bog posla Sina svoga, rođena od žene.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Galaćanima
Braćo: Kad dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bî rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: »Abba! Oče!« Tako više nisi rob, nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu. Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja   Heb 1, 1–2
Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu!

Evanđelje   Lk 2, 16-21
Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče. I nakon osam dana nadjenuše mu ime Isus.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohra­njivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća. Riječ Gospodnja.

Homiletsko razmišljanje

Fra Ivan Dugandžić

Što je novo u Novoj godini?

Svi znamo iz iskustva kako novogodišnji  slavljenički zanos brzo prođe. Nakon bučnog novogodišnjeg slavlja, ljudi se opet brzo nađu na tlu životne stvarnosti koja nije lagana. Za mnoge je to poput buđenja iz lijepa sna koji je kratko potrajao. Pitamo se: što se to događa s čovjekom svaki put na prijelazi iz jedne u drugu godinu? Osjećaji razočaranja i nade, inače tako daleko jedan od drugog, ovdje su veoma blizu. Dodiruju se. Rijetki su ljudi koji će priznati kako su zadovoljni godinom koju upravo ispraćaju, ali su isto tako rijetki i oni koji ne bi s nadom gledali u budućnosti. Svi očekuju da se dogodi nešto novo i bolje od onog što su proživjeli. To je često utjelovljeno u pitanju koje se čuje na prijelazu iz godine u godinu: što nam dobra donosi Nova godina?

Oni trjezniji i životnoj stvarnosti bliži znaju da godina kao takva ne donosi ništa, osim uobičajenog tijeka vremena koje će ljudi ispuniti svojim djelima. A upravo ta djela daju našem današnjem svijetu takvu sliku koje se već počinjemo bojati. Nikad doduše nije bilo idealna svijeta, ali ovaj današnji nudi i previše razloga za zabrinutost. Nije to više svijet od jučer, kad se još pitalo: Kako povećati blagostanje i kvalitetu života? Kako živjeti bolje? Danas pitanje uglavnom glasi: Kako nadvladati sve brojnije krize koje prijete i samom propašću svijeta. Najkraće rečeno, pitanje glasi: Kako preživjeti?

Siromašni se i dalje uzalud nadaju da će bogati imati za njih više srce i razumijevanja, da će početi s njima dijeliti svoje bogatstvo kako bi oni preživjeli. Nije pomogao ni opetovani vapaj pape Ivana Pavla II. upućen bogatim zemljama da najsiromašnijim zemljama svijeta oproste barem dio dugova. Mali i nemoćni narodi koji su na udaru jačih i moćnijih i dalje uzalud očekuju da budu zaštićeni od onih koji odlučuju o sudbini svijeta. Oni će to učiniti samo ako se poklapa s njihovim interesima. Što u takvom svijetu očekivati na početku još jedne nove godine? U što položiti svoju nadu?

Božićno otajstvo ponovo u središtu

U svojoj liturgiji Crkva na prvi dan nove godine ponovo skreće pozornost na betlehemsko otajstvo, na Dijete u jaslama i na pastire kao prve glasnike njegova rođenja (Lk 2,16-21). Time želi pozvati svoje vjernike da se s Isusom zapute u novu godinu i da, poput pastira, budu glasnici njegova rođenja. Nitko pritom ne treba podcijeniti svoje mogućnosti i reći, što ja mogu učiniti nasuprot bešćutnoj masi koja se ne da ničim pokrenuti? Što je predstavljala na početku šačica običnih pastira, što je predstavljala skupina galilejskih ribara koje je Isus učinio svojim učenicima, a ipak su bili uspješni glasnici velike poruke da čovjek može računati s Bogom i da nije sam.

Program Isusova evanđelja nije bio mijenjanje društva i svijeta, već pojedinca. On se uvijek obraćao čovjeku pojedincu i od njega tražio obraćenje, prihvaćanje evanđelja. Isus je to usporedio s kvascem koji, iako u gotovo zanemarivoj količini, ipak ima snažnu preobražajnu moć. Kršćanstvo je bilo i ostalo kvasac ovoga svijeta. Poruku evanđelja bila je uspješna gdje god je našla pojedince spremne da je prihvate. Snagom prihvaćanja te poruke prvi kršćani su vrlo brzo promijenili pogansko rimsko carstvo i dali mu kršćansko obličje. Kasnije kroz dugu povijest Crkve česta je bila potreba njezine temeljite obnove. Ona se nije nikad događala masovnom obnovom vođenom s vrha, već su pojedinci, zahvaćeni i obnovljeni evanđeljem bili kvasac daljnjih promjena. To je ono što kršćani duguju i današnjem svijetu koji sam od sebe nema rješenja za svoje najteže probleme. 

Tražiti duhovne vrijednosti

Svako vrijeme imalo je svoje zloguke proroke koji su najavljivali propast i sijali strah među ljudima. Ali je svako vrijeme imalo i proroke nade koji su hrabrili i poticali. I upravo po njima svijet je išao naprijed. I danas ima i jednih i drugih. Engleski materijalistički mislilac B. Russel u svom spisu Bogoslužje slobodnog čovjeka piše o sadašnjem trenutku svijeta: «Kratak i nemoćan je ljudski život; nad njim i nad čitavim ljudskim rodom polako se nadvija sigurna propast, nemilosrdna i tamna. Svemoćna materija, slijepa za dobro i zlo, ne obazirući se na uništenje, nezadrživo odlazi.»

Nijedan vjernik se ne može složiti s tim beznadnim proroštvom o sigurnoj propasti, kao što nikad nismo ni mislili da je materija svemoćna, jer mi znamo da je svemoćan samo Bog. Ali rado se slažemo s  njim da je materija slijepa za dobro i zlo. Zato je često slijep i čovjek koji se posve oslanja na materiju, a zaboravlja Boga i duhovni svijet svoje duše. Pogotovo se ne možemo kao vjernici složiti s onima koji u tom odlasku vide šansu za početak «novog doba», doba bez Boga, u kojem će čovjek sve uzeti u svoje ruke.

Nadu ovom svijetu daju drukčiji glasovi koji također dopiru do nas i koji nas upozoravaju da čovjek ne može živjeti samo o kruhu, da mu je potrebna i duhovna hrana. A to znači treba ponovo otkriti sve one zanemarene duhovne vrijednosti: vjeru, nadu, ljubav, mir s Bogom i s drugim čovjekom, dobrotu, blagost, poniznost…Nadalje, važno je da kršćani shvate da se ne može očekivati nikakva preobrazba svijeta, ako nismo već započeli s vlastitom preobrazbom. Svijet se ne mijenja samo našom spoznajom o potrebi boljeg svijeta. Nije dostatna, a kršćaninu nije ni dopuštena, mržnja na zločince. Treba poći dalje. Samo čišćenje vlastitog srca od svakog zla jamči bolji svijet. To je dug kršćanina današnjem svijetu, u ovoj godini koja započinje, i u svakoj drugoj. Samo tako ova godina može biti nova i sretna. Samo tako naše velike želje i čestitke izrečene na prijelazu iz stare u novu godinu neće ostati bez svoga pokrića.

Molitva vjernika

Braćo i sestre, po rođenju svoga Sina iz krila presvete Djevice Bog je dao novi smisao našemu vremenu i našemu životu. Zajedničkom se molitvom utecimo Bogu proseći milost darovane novosti.

Obnovi nas, Gospodine, u novosti života.

  1. Za svetu Crkvu Božju: da uvijek bude vjerna navjestiteljica Kristova evanđelja i donositeljica tvoga mira i blagoslova svim ljudima, molimo te. 
     
  2. Za papu Franju, (nad)biskupa našega I. i sve pastire Crkve: prodahni ih svojom mudrošću da vjerodostojnošću nauka i života predvode tvoj narod putem spasenja te sva Crkva raste u snazi zajedništva, molimo te. 
     
  3. Za sve koji upravljaju narodima i državama: daj da se uvijek zalažu za uspostavu evanđeoske pravednosti te u cijelome svijetu zavlada tvoj mir, molimo te. 
     
  4. Za sve nas sabrane oko Kristova stola: probudi u nama duh poniznosti i poučljivosti da poput Majke Gospodinove umijemo tvoju riječ čuvati u srcu kako bi ona bila put i svjetlo našemu životu, molimo te. 
     
  5. Za našu pokojnu braću i sestre: primi ih u zajedništvo svetih kod nebeskoga stola, molimo te. 

Gospodine, Bože svemogući, s pouzdanjem u tvoju dobrotu danas započinjemo novo vrijeme što nam ga darivaš. Milošću svojom obaspi naše dane i svojom pomoću prati naša djela da uzmognemo biti pronositelji tvoga mira i graditelji tvoga kraljevstva među ljudima. Po Kristu Gospodinu našemu.

 

Propovijedi