Svi sveti

lis 30 2020 Miriam

1. studenoga 2020.

Ulazna pjesma
Radujmo se svi u Gospodinu! Svetkujmo blagdan u čast svih svetih: njihovu se blagdanu raduju anđeli i zajedno s njima slave Sina Božjega.

Zborna molitva
Svemogući vječni Bože, danas zajedno slavimo zasluge svih svetih. Molimo te: što je više zagovornika, udijeli nam i veće obilje svoga milosrđa. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, neka ti budu mili ovi prinosi na čast svih svetih: oni su već postigli besmrtnost, daj da se zauzmu za naše spasenje. Po Kristu.

Pričesna pjesma
Blago čistima u srcu: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!   (Mt 5, 8-10)

Popričesna molitva
Bože, ti si jedini svet i u svim svecima častimo tvoja čudesna djela. Molimo te: posveti nas da te ljubimo iznad sve­ga te nas, zemaljske putnike, od ovog stola privedi na gozbu u nebeskoj domovini. Po Gospodinu.

Prvo čitanje   Otk 7, 2-4.9-14
Vidjeh, eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena.

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana apostola
Ja, Ivan, vidjeh drugoga jednog anđela gdje uzlazi od istoka sunčeva s pečatom Boga živoga. On povika iza glasa onoj četvorici anđela kojima bi dano nauditi ­zemlji i moru: »Ne udite ni zemlji ni moru ni­ drve­ću dok ne opečatimo sluge Boga našega na čelima!« I začujem broj opečaćenih – sto četrdeset i četiri tisuće opečaćenih iz svih plemena sinova Izraelovih. Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz ­svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bije­le haljine; palme im u rukama. Viču iza glasa: »Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu!« I svi anđeli, što stajahu uokolo prijestolja i starješina i četiriju bića, padoše pred prijestoljem nice, na svoja lica, i pokloniše se Bogu govoreći: »Amen! Blagoslov i slava, i mudrost, i zahvalnica, i čast i moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova. Amen.« I jedan me od starješina upita: »Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše?« Odgovorih mu: »Gospodine moj, ti to znaš.« A on će mi: »Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj.« Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam    Ps 24, 1-4b.5-6

Pripjev:  Takav je naraštaj onih koji traže lice tvoje, Gospodine!

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,
svijet i svi koji na njemu žive.
On ga na morima utemelji
i na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto:
duša mu se ne predaje ispraznosti.

On blagoslov prima od Gospodina
i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.
Takav je naraštaj onih koji traže njega,
koji traže lice Boga Jakovljeva.

Drugo čitanje   1Iv 3, 1-3
Vidjet ćemo ga kao što jest.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola
Predragi! Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A zato nas svijet ne poznaje što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest. I tko god ima tu nadu u njemu, čisti se kao što je on čist. Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđelja     Mt 11, 28
Dođite k meni svi vi, izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti, govori Gospodin.

Evanđelje   Mt 5, 1-12a
Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati: »Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju! Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti ­milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!« Riječ Gospodnja.

Homiletsko razmišljanje

Fra Antonio Šakota

Isusova blaženstva i blaženstva pakla

Draga braćo i sestre! Danas slavimo svetkovinu Svih svetih. Znamo, najeminentniji oblik svetosti jest mučeništvo. Tako se, uostalom, i počela slaviti današnja svetkovina – kao slavlje svih svetih mučenika. Nekoć se slavila na prvu nedjelju nakon Duhova, što su pravoslavna braća zadržala do danas. U našem zapadnom svijetu bilježi se premještaj slavlja Svih svetih na današnji datum u 8. stoljeću što se poklapalo s proslavom nove godine kelta. Uoči proslave kelti su svom božanstvu imena Samhain prinosili različite žrtve, također i ljudske, dok su sami dani uoči proslave protjecali u svakojakoj razuzdanosti. Tragovi ovog poganskog štovanja prisutni su i danas u slavlju noći vještica što je, očito, nespojivo s nadahnućem našeg današnjeg slavlja. Nekoć se evangeliziralo poganske narode i običaje. Danas se zbiva obrnut proces. Nadamo se da će kad-tad ljudima doći iz tikve u glavu!

No, pogledajmo u današnji evanđeoski odlomak koji svojom svježinom i izazovnošću natapa današnju svetkovinu. Slaveći sve svete, to jest svetu Crkvu – i onu proslavljenu, i onu koja se čisti kao i onu putujuću susrećemo se s riječima Učitelja koje su prvi svojim životom doveli do ispunjenja, drugi za njima težili ali se barem trudili učiniti ih dijelom vlastitih života za što će biti i nagrađeni, dok su trećima nadahnuće i izazov za življenje sadašnjega trenutka u težnji ka svetosti života. Kažu da se stvari najbolje uče s pomoću njihovih suprotnosti. Drugim riječima, ako želimo znati nešto o sadržaju neke vrline dovoljno je pogledati u njenu suprotnost da bi vrijednost sama zasjala u većem sjaju. Oni koji su živjeli u svijetu tih suprotnosti to najbolje znaju.

Istaknuti francuski filozof, Fabrice Hadjadj, u svome djelu „Vjera zlih duhova. Ateizam koji je premašen“ na jednom mjestu govor o blaženstvima stavlja u dodir s njihovim suprotnostima koje naziva blaženstvima pakla. A to otprilike izgleda ovako:

„Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko. A ne: Blaženi bogati u svome vlastitom duhu, jer njihova su kraljevstva ovoga svijeta.

Blago ožalošćenima, oni će se utješiti. A ne: Blaženi koji plaču, sve dok govore da je zao netko drugi.

Blago krotkima, oni će baštiniti zemlju. A ne: Blaženi tvrda srca, jer oni će posjedovati osvojenu zemlju.

Blago gladnima i žednima pravednosti, oni će se nasititi. A ne: Blaženi koji gladuju i žeđaju vlastite pravde, jer znat će se uvijek osvetiti.

Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe. A ne: Blaženi milosrdni, jer oni će obavljati eutanaziju.

Blago čistima srcem, oni će Boga gledati. A ne: Blažena srca onih koji se osjećaju čistima, jer će vraga gledati.

Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati. A ne: Blaženi pacifisti, jer oni će potpisati drugi Műnchenski sporazum.

Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko. A ne: Blaženi koji se hvastaju da su progonjeni i koji si uzimaju pravo da uzvraćaju progonima, jer njihove su kneževine ovoga svijeta.“

Ako je siromah duhom onaj koji je zadovoljan s čim ima, onim što je njemu darovano i što je svojim trudom stekao, onda je njegova suprotnost onaj koji nikad nije zadovoljan – ni svojim pozivom, ni poslom, niti braćom i sestrama kao niti vlastitom ženom pa će biti gramziv te će izlaziti iz svojih okvira prema tuđoj ženi, braća i sestre će mu postati poligoni za vlastiti uspjeh a posao i poziv svrha za nabijanje ega koji ni pred čim neće prezati kako bi se domogao nečega što mu je, ustvari, tuđe. Ako će istinski ožalošćenog zbog grijeha u svijetu i njegovih vlastitih, kao i svakojakih životnih poteškoća Gospodin tješiti na način da u njemu uvijek iznova budi želju za nastavkom puta prema nebu, tako će plačljivci ovog svijeta uvijek biti žrtve mnogih vrsta nepravde. Jednostavno, neće htjeti prihvatiti da te nepravde nitko nije bio lišen i naprosto će ostati paralizirani u svom kukanju. Ako jedino čovjek koji sebe zna ukrotiti može baštiniti zemlju koju će tako shvaćati kao dar za koji će ipak morati položiti račun, njegova suprotnost će istu zemlju gledati očima ekskluzivnog posjeda. Autor spominje srce. Ne bez razloga. Ukroćen to jest ponizan čovjek uvijek je mekog srca. Ako se ogladnjeli i ožednjeli pravednosti uvijek nasićuje milosrđem Božjim i takvu, milosrdnu pravednost radosno dijeli, njegova suprotnost se, zbog neopraštanja, uvijek osvećuje. Tako to biva. Ondje gdje smo povrijeđeni znamo najbolje uvrijediti našega bližnjega. Ili se ohrabriti i oprostiti, tako što sam i sam ranije oprost zatražio. Samo milosrdan čovjek može zadobiti milosrđe, a ne onaj čije je milosrđe sebično. Hadjadj dobro primjećuje kako je čovjek vremenom dobro naučio svoju sebičnost kojom se želi riješiti svih „višaka“ – od starih do nerođenih – upakirati pod djelom „milosrđa“. Put u pakao je, kažu, popločan finim namjerama. Zato će, nastavlja on, srce koje se pravi finim na koncu gledati vraga a oni koji su svoje srce očistili i čiste trajnim kajanjem i traženjem Božje milosti Gospodina samoga. Danas je popularan mir zatvorenih očiju, po mogućnosti u meditativnom položaju, lišen Riječi, istine, pravednosti i brigom za slabijeg i kao takav, vidimo, uzročnik mnogih nevolja, dok istinski mirotvorac voli svoje a drugačije poštuje do te mjere da svima traži i želi dostojanstveno mjesto pod ovim suncem koje nas sviju grije. Na koncu, onaj koji uistinu progonjen najmanje će pričati riječima o svom trpljenju nego unatoč trpljenju i progonstvu svojim životom proslaviti Krista nadopunjujući ono što nedostaje Njegovim patnjama, a ne skretati pažnju „grijehe svijeta“ čime zapravo prekriva vlastite.

 

 

 

Propovijedi

svibnja 16 2021
svibnja 09 2021
svibnja 02 2021