ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU A

sij 27 2017 Miriam

Ulazna pjesma
Spasi nas, Gospodine, Bože naš, i saberi nas iz naroda, da slavimo tvoje sveto ime, da se tvojom slavom ponosimo.  (Ps 106, 47)

Zborna molitva
Gospodine, Bože naš, tvoja Crkva počinje svetu službu: daj da te štujemo svom dušom te u tvom Duhu ljubimo i prihvaćamo sve ljude. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, donosimo na oltar darove u znak svoga služenja i predanja: primi ih i pretvori u otajstvo našeg otkupljenja. Po Kristu.

Pričesna pjesma
Blago siromasima, duhom; njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago krotkima – oni će baštiniti zemlju!   (Mt 5,3.5a)

Popričesna molitva
Gospodine, ova pričest obnovila je u nama božanski život. Molimo da po tom sredstvu spasenja neprestano rastemo u vjeri. Po Kristu.

Prvo čitanje   Sef 2,3; 3,12-13
Pustit ću da u tebi opstane samo skroman i čedan narod.

Čitanje Knjige proroka Sefanije
Tražite Gospodina, svi skromni na zemlji, svi koji izvršavate odredbe njegove!
Tražite pravdu, tražite poniznost: vi ćete možda biti zaštićeni u dan gnjeva Gospodnjega.
»Pustit ću da u tebi opstane samo skroman i čedan narod, i u imenu Gospodnjem tražit će okrilje ostatak Izraelov.
Oni neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži; u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni.
Moći će pâsti i odmarati se i nitko im neće smetati.« Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   Ps 146,6c-10
Pripjev:  Blago siromasima duhom; njihovo je kraljevstvo nebesko!

Gospodin ostaje vjeran dovijeka,
potlačenima vraća pravicu,
a gladnima kruha daje.
Gospodin oslobađa sužnje.
……….
Gospodin slijepcima oči otvara.
Gospodin uspravlja prignute,
Gospodin ljubi pravedne.
Gospodin štiti pridošlice.
……….
Sirote i udovice podupire,
a grešnicima mrsi putove.
Gospodin će kraljevati dovijeka,
tvoj Bog, Sione, od koljena do koljena.

Drugo čitanje    1Kor 1, 26-31
Slabe svijeta izabra Bog.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Gledajte, braćo, sebe, pozvane:  nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lúde svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom. Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali. Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja  Mt 5,1-12a
Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!

Evanđelje   Mt 5,1-12a
Blago siromasima duhom!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:
»Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!
Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!
Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!
Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!
Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!
Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!« Riječ Gospodnja.

Homiletsko ražmišljanje

Fra Ivan Dugandžić                                                                                                                                                                                                              Neobičan govor

Mnogi kršćani, bez obzira na to što su riječi Blaženstava često slušali, ne znaju što bi s njima. One im djeluju strano, pred njima su zbunjeni. Navikli slušati Isusove jasne pouke, oštre rasprave, nedvosmislene ukore ili pak konkretne poticaje, oni ne znaju u što bi svrstali ove riječi, jer one odudaraju od svega toga. Običnom slušatelju ovih Isusovih riječi teško je u njima prepoznati poruku za svoj vlastiti život. Jer, nitko ne želi biti ni siromah, ni gladan, ni žedan, a pogotovo ne progonjen. A upravo takvima je upućen taj višestruki „blago“.

Zanimljivo bi bilo čuti reakciju na te riječi čovjeka koji ne zna ništa o Evanđelju i koji je posve okrenut ovomu svijetu. Vjerojatno bi kazao kako to nije normalno, kako je protiv zdravog ljudskog razuma. Jer normalan čovjek slavi bogatstvo i želi biti bogat, a ne siromah. Normalan čovjek želi uspjeti u životu, a ne biti progonjen. On traži radost i uživanje, a onda najednom čuje: „blago ožalošćenima…“

Bez sumnje, Isusova „Blaženstva“ nikako se ne uklapaju u logiku ovoga svijeta. Ona su shvatljiva samo kao izraz njegove sreće nad onima koji su prihvatili drukčiju logiku njegova učenja o novom Božjem svijetu. U tom učenju mnogi koji su zakinuti u dobrima ovoga svijeta otkrili su Boga kao svoje najveće dobro. Isus posebice blagoslivlja one koji su shvatili njegovu riječ: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga“ (Mt 16,25). To su oni koji su spremni podnijeti i progon za ostvarenje tog novog svijeta. S takvima novi svijet već započinje, pa Isusove riječi ne smijemo shvatiti kao jeftino tješenje neizvjesnom budućnošću, već čestitkom za ono što se već događa.

Blago siromasima duhom

Važno je ispravno shvatiti prvo blaženstvo, jer o njemu zapravo ovisi smisao i svih drugih. Tko su ti Matejevi siromasi duhom? Razumije se da Isus ne blagoslivlja one koji su zaostali u svom duhovnom rastu, dakle maloumne. No on ne blagoslivlja ni siromahe kao takve. Dakle siromahe samo zato što su materijalno zakinuti. On daje oduška svojoj radosti samo nad onima koji zbog takvog materijalnog siromaštva ne mrmljaju na Boga, već ga štoviše prihvaćaju kao svoju jedinu sigurnost. Oni su se svojim duhom uzdigli iznad svog materijalnog stanja, stavljajući svu svoju nadu u Božju providnost.

Matejevi siromasi duhom jesu siromasi pred Bogom. To su oni maleni koje već u Starom zavjetu proroci smatraju posebnim Božjim miljenicima, štoviše utjelovljenjem prave mudrosti, jer oni se ne daju zarobiti ničim što je od ovoga svijeta. Vidjevši kako takvi čine većinu njegovih slušatelji, Isus je u jednom trenutku progovorio iz dubine svoga bića blagoslivljajući ih. Isto iskustvo imat će kasnije i veliki apostol pogana sv. Pavao kad svojoj zajednici u Korintu piše:„Gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom“ (1 Kor 1,26-28). Samo takvi su i danas iskreno otvoreni poruci Evanđelja i vjerom je prihvaćaju.

Blago mirotvorcima

Ako su u prvom blaženstvu uključena i sljedeća tri, ožalošćeni, krotki te gladni i žedni pravednosti, isto tako se može reći da su u Isusovu „blago mirotvorcima“ uključeni i milosrdni, i čisti srcem i progonjeni zbog pravednosti. Prva četiri blaženstva povezuje  nedostatak nečega što ljude čini siromašnima u odnosu na druge koji to posjeduju, ali ne čini ih zbog toga nesretnima niti ogorčenima na Boga. Štoviše, oni su posve otvoreni Bogu.

Drugu skupinu čine ljudi koje povezuje pozitivan stav prema drugima, kojim oni doprinose miru među ljudima. Oni su mirotvorci u onom smislu kako će Isus malo kasnije tražiti od svih, naglašavajući potrebu opraštanja i ljubavi i prema neprijatelju. Ako Isus naviješta milosrdnoga Boga, onda ništa logičnije da blagoslivlja milosrdne koji su to shvatili i prihvatili kao Radosnu vijest koja i njima daje snage da budu milosrdni drugima. Ako je cilj Isusova dolaska donijeti mir svijetu (Lk 2,14) i pomiriti što je bilo nepomirljivo (usp. Ef 2,14), zar je čudo što uz blagoslivljanje mirotvoraca ide i posebno obećanje: „oni će se sinovima Božjim zvati“ (Mt 5,9).

Nakon svega, potrebno je još jednom vratiti se toj neobičnoj vrsti Isusova govora. Što su Blaženstva? Rekli smo već da to nije obična pouka, a još manje zapovijed. Isus se nije ljudima obraćao u obliku zapovijedi. U njega nema „trebaš“ i „moraš“, već on poziva, ostavljajući uvijek čovjeku slobodu odluke. Njegov govor često prate izrazi „tko može shvatiti, neka shvati“, „tko ima uši da čuje, neka čuje“, „tko hoće za mnom…“ Kraljevstvo Božje, koje je došao navijestiti, ne može se nikome nametnuti. Isus ga nudi kao nezaslužen dar Božji i poziva ljude da ga u slobodi prihvate i ostvaruju. On je tražio velika srca koja se dadu oduševiti i zagrijati za taj dar. I takvima je uputio svoja Blaženstva.

Molitva vjernika

Svemogućemu Bogu, koji je izvor radosti i put do vječnoga blaženstva, uputimo svoje ponizne molitve: 

  1. Za Crkvu koju si pozvao na život evanđeoskog blaženstva: da svjedočanstvom života bude znak novog neba i nove zemlje, molimo te. 
  2. Za pastire Crkve: udijeli im evanđeoske mudrosti kako bi po njihovu vodstvu i naučavanju sva Crkva živjela životom koji proslavlja tvoje ime i naviješta tvoj slavni dolazak,molimo te. 
  3. Za sve kršćane: prodahni ih Kristovom ljubavlju da radosno dijele patnju i bol svih koji trpe te tako u svijetu grade tvoje kraljevstvo, molimo te. 
  4. Za nas ovdje sabrane: ispuni nas mudrošću Duha Svetoga da umijemo ispravno vrjednovati zemaljska dobra i uvijek težiti za onim nebeskima, molimo te. 
  5. Za pokojnu našu braću i sestre: izliječi ih od rana ljudske nesavršenosti i obdari ih vječnim blaženstvom, molimo te. 

Svemogući Bože, u svome Sinu Isusu Kristu pokazao si nam put blaženstva. Čuvaj nas ustrajne na putu vjere te jednom dospijemo do vječnog zajedništva s tobom. Po Kristu Gospodinu našemu.