28. siječnja 2024.
Ulazna pjesma
Spasi nas, Gospodine, Bože naš, i saberi nas iz naroda, da slavimo tvoje sveto ime, da se tvojom slavom ponosimo. (Ps 106,47)
Zborna molitva
Gospodine, Bože naš, tvoja Crkva počinje svetu službu: daj da te štujemo svom dušom te u tvom Duhu ljubimo i prihvaćamo sve ljude. Po Gospodinu.
Darovna molitva
Gospodine, donosimo na oltar darove u znak svoga služenja i predanja: primi ih i pretvori u otajstvo našeg otkupljenja. Po Kristu Gospodinu našemu.
Pričesna pjesma
Rasvijetli lice nad slugom svojim, po svojoj me dobroti spasi! Gospodine, ne bilo me stid što te zazvah! (Ps 31, 17-18)
Popričesna molitva
Gospodine, ova pričest obnovila je u nama božanski život. Molimo da po tom sredstvu spasenja neprestano rastemo u vjeri. Po Kristu.
Prvo čitanje Pnz 18,15-20
Podignut ću proroka i stavit ću riječi svoje u njegova usta.
Čitanje Knjige Ponovljenog zakona
Mojsije reče narodu: »Proroka kao što sam ja, iz tvoje sredine, od tvoje braće, podignut će ti Gospodin, Bog tvoj: njega slušajte! Posve onako kako si i tražio od Gospodina, Boga svoga, na Horebu, na dan zbora, kad si govorio: ‘Neću više da slušam glas Gospodina, Boga svoga, niti želim više gledati taj silni oganj da ne poginem!’ Nato mi reče Gospodin: ‘Pravo su rekli. Podignut ću im proroka između njihove braće, kao što si ti. Stavit ću svoje riječi u njegova usta da im kaže sve što mu zapovjedim. A ne bude li tko poslušao mojih riječi što ih prorok bude govorio u moje ime, taj će odgovarati preda mnom. A prorok koji bi se usuđivao govoriti što u moje ime što ja ne budem zapovjedio da govori i koji bi govorio u ime drugih bogova, takav prorok neka se pogubi.’« Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam Ps 95,1-2.6-9
Pripjev: O da danas glas Gospodnji poslušate: »Ne budite srca tvrda!«
Dođite, kličimo Gospodinu,
uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome!
Pred lice mu stupimo s hvalama,
kličimo mu u pjesmama!
Dođite, prignimo koljena i padnimo nice,
poklonimo se Gospodinu koji nas stvori!
Jer on je Bog naš,
a mi narod paše njegove,
ovce što on ih čuva
O da danas glas mu poslušate:
»Ne budite srca tvrda kao u Meribi,
kao u dan Mase u pustinji
gdje me iskušavahu očevi vaši,
iskušavahu me premda vidješe djela moja.«
Drugo čitanje 1Kor 7,32-35
Djevica se brine za Gospodnje, da bude sveta.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Rado bih da budete bezbrižni. Neoženjen se brine za Gospodnje, kako da ugodi Gospodinu. A oženjen se brine za svjetovno, kako da ugodi ženi, pa je razdijeljen. I žena neudana i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno, kako da ugodi mužu. Ovo pak govorim vama na korist, ne da vam postavim zamku, nego da primjerno i nesmetano budete privrženi Gospodinu. Riječ Gospodnja.
Pjesma prije evanđelja Mt 4,16
Narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku, onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu.
Evanđelje Mk 1,21-28
Učio ih je kao onaj koji ima vlast.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U gradu Kafarnaumu Isus u subotu uđe u sinagogu i poče naučavati. Bijahu zaneseni njegovim naukom. Ta učio ih je kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci.
A u njihovoj se sinagogi upravo zatekao čovjek opsjednut nečistim duhom. On povika: »Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš? Znam tko si: Svetac Božji!« Isus mu zaprijeti: »Umukni i iziđi iz njega!« Nato nečisti duh potrese njime pa povika iz svega glasa i iziđe iz njega. Svi se zaprepastiše te se zapitkivahu: »Što li je ovo? Nova li i snažna nauka! Pa i samim nečistim dusima zapovijeda, i pokoravaju mu se.« I pročulo se odmah o njemu posvuda, po svoj okolici galilejskoj. Riječ Gospodnja.
Homiletsko razmišljanje
Papa Franjo
Nedjelja, 31. siječnja 2021.
Snaga Isusove riječi
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Današnji odlomak iz Evanđelja (usp. Mk 1, 21-28) opisuje jedan tipičan dan Isusove službe. Posebno treba reći da se događaj odigrava subotom, na dan posvećen odmoru i molitvi, ljudi su išli u sinagogu. U sinagogi u Kafarnaumu Isus čita i tumači Pisma. Prisutni su privučeni načinom na koji govori; obuzima ih velika udivljenost zato što pokazuje autoritet različit od onog pismoznanaca (r. 22). Isus se, k tome, pokazuje moćnim i na djelima. Naime, u sinagogi se neki čovjek obrušava na njega razotkrivajući da je Božji Poslanik; On prepoznaje zlog duha, naređuje mu da iziđe iz toga čovjeka i tako ga izgoni iz njega.
Ovdje se vide dva karakteristična elementa Isusova djelovanja: propovijedanje i čudesna ozdravljenja: propovijeda i ozdravlja. Oba se ta vida ističu u odlomku evanđeliste Marka, ali je naglašeniji vid propovijedanja; izgon zloduha predstavljen je kao potvrda njegove jedinstvene „vlasti“ i njegova učenja. On propovijeda s vlastitom vlašću, kao onaj koji posjeduje učenje koje crpi iz sebe, a ne kao pismoznanci koji su ponavljali prethodne tradicije i zakone koji su im preneseni. Ponavljali su „riječi, riječi, samo riječi… (na tal. “parole, parole, soltanto parole…” nap. pr.) – kao što pjeva velika Mina. To je bilo upravo to: samo riječi. Kod Isusa, naprotiv, riječ ima vlast, ona je moćna, Isus je moćan. I to dotiče srce. Isusovo učenje ima samu vlast Boga koji govori; naime, samo jednom zapovijeđu lako oslobađa opsjednutoga od zloga i ozdravlja ga. Zašto? Zato što njegova riječ čini ono što kaže, zato što je On konačni prorok. Ali zašto kažem to, da je konačni prorok? Sjetimo se Mojsijeva obećanje. Mojsije kaže: „Proroka kao što sam ja – kao što sam ja! – podignut će ti Bog tvoj: on će vas učiti“ (usp. Pnz 18, 15). Mojsije najavljuje Isusa kao konačnog proroka. Zato [Isus] ne govori ljudskom nego božanskom vlašću, jer ima vlast biti konačni prorok, to jest Sin Božji koji nas spašava, koji nas sve ozdravlja.
Drugi vid – ozdravljenja, pokazuje da je Kristovo propovijedanje usmjereno na pobjedu nad zlom prisutnim u čovjeku i u svijetu. Njegova je riječ uperena izravno protiv Sotonina kraljevstva, dovodi ga u krizu i tjera ga na uzmak, prisiljavajući ga da napusti svijet. Taj opsjednuti – taj opsjednuti, opsjednuti čovjek – do kojeg je došla Gospodnja zapovijed, biva oslobođen i pretvara se u novu osobu. Usto, Isusovo propovijedanje pripada logici suprotnoj logici svijeta i logici zla: njegove se riječi otkrivaju kao preokret pogrešnog poretka stvari. Zloduh prisutan u opsjednutom, naime, viče dok se približava Isusu: „Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš?“ (r. 24). Ti izrazi ukazuju na to da između Isusa i Sotone nema ničeg zajedničkog: oni su na potpuno različitim planovima; oni nemaju ništa zajedničko; jedan su nasuprot drugome. Isus je moćan, privlači ljude svojim autoritetom, a ujedno i prorok koji oslobađa, obećani prorok koji je Sin Božji koji ozdravlja. Slušamo li Isusove riječi koje su tako moćne i imaju u sebi vlast? Ne zaboravite uvijek u džepu ili torbi nositi malo Evanđelje da ga možete čitati tijekom dana i slušati tu moćnu Isusovu riječ. Usto, svi imamo probleme, svi imamo grijehe, svi imamo duhovnih bolestî. Molimo Isusa: „Isuse, ti si prorok, Sin Božji, onaj koji obećan da nas ozdravi. Izliječi me!“ Tražiti od Isusa ozdravljenje od naših grijehâ, od naših zala.
Djevica je Marija uvijek čuvala Isusove riječi i geste u svom srcu i slijedila ga je s potpunom raspoloživošću i vjernošću. Neka pomogne i nama da ga slušamo i slijedimo, da iskusimo znakove njegova spasenja u svom životu.
………………………
Papa Benedikt XVI.
Nedjelja, 1. veljače 2009.
Eutanazija je lažni odgovor na trpljenje
Draga braćo i sestre!
Ove godine, na nedjeljnim slavljima, liturgija nam predlaže meditirati nad tekstovima iz Evanđelja svetog Marka, čija je jedinstvena karakteristika takozvana „mesijanska tajna", to jest da Isus ne želi da za sada itko osim uske skupine učenika zna da je on Krist, Sin Božji. On tako u više navrata opominje kako apostole, tako i bolesne koje ozdravlja da nikome ne otkrivaju njegov identitet. Na primjer, evanđeoski ulomak ove nedjelje (Mk 1,21-28) izvješćuje o čovjeku opsjednutom zloduhom, koji iznenada poče urlati: „Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš? Znam tko si: Svetac Božji". A Isus mu zaprijeti: „Umukni i izađi iz njega". I odmah, bilježi evanđelist, zao duh, uz zaglušujuće urlike, iziđe iz toga čovjeka. Isus ne izgoni zloduhe iz osoba, izbavljajući ih iz najgorega ropstva, već priječi samim zlodusima da otkriju tko je on. I insistira na toj „tajni" jer je u igri uspjeh samog njegovo poslanja, o kojem ovisi naše spasenje. Zna naime da će, da bi oslobodio čovječanstvo od vlasti grijeha, morati biti žrtvovan na križu kao pravi pashalni Jaganjac. Đavao ga, pak, pokušava ga od toga odvratiti i nagovoriti ga da postupi prema ljudskoj logici i bude moćni i uspješni Mesija. Kristov križ bit će đavlova propast i to je razlog zbog kojeg Isus ne prestaje učiti svoje učenike da će prije no što će ući u svoju slavu morati mnogo trpjeti, biti odbačen, osuđen i raspet (usp. Lk 24,26), budući je trpljenje sastavni dio njegova poslanja.
Isus trpi i umire na križu iz ljubavi. Na taj način, ako se dobro pogleda, dao je smisao našem trpljenju, smisao koji su mnogi muškarci i žene kroz povijest shvatili i ostvarili u vlastitom životu, tako da su i sred gorčina tjelesnih i duhovnih kušnji osjećali nepomućeni mir. Upravo je „snaga života u trpljenju" tema koju su talijanski biskupi izabrali za uobičajenu poruku povodom današnjeg Dana života. Od srca se pridružujem njihovim riječima, u kojima se osjeća ljubav pastirâ prema puku, i hrabrost naviještanja istine, odvažnost da se jasno, primjerice, kaže da je eutanazija lažni odgovor na dramu trpljenja, odgovor koji nije vrijedan čovjeka. Pravi odgovor ne može naime biti da se čovjeka usmrti, koliko god da ta smrt „slatka" bila, već da se svjedoči ljubav koja pomaže ljudski se uhvatiti u koštac s bolom i agonijom. U jedno budimo sigurni: nijedna suza, ni onoga koji trpi, ni onoga koji je uz njega, neće biti izgubljena pred Bogom.
Djevica Marija je čuvala u svom majčinskom srcu tajnu svoga Sina, s njim je podijelila bolni čas muke i raspeća, poduprta nadom u uskrsnuće. Njoj povjeravamo osobe koje trpe i one koji im svakodnevno pomažu, služeći životu u svakoj njegovoj fazi: roditelje, zdravstvene djelatnike, svećenike, redovnice, znanstvenike, dragovoljce i mnoge druge. Za sve njih molimo.