Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM

14. veljače 2024., iz tiska je izišao novi, 17. broj znanstvenog časopisa hercegovačkih franjevaca, Hercegovina franciscana, za 2023. godinu. Ima ukupno 318 stranica. I ovaj broj uredio je fra Robert Jolić, odgovorni i glavni urednik.

Slijedi kratak prikaz sadržaja novoga broja:

U prigodi proslave 800. obljetnice franjevačkoga Potvrđenog pravila (1223.-2023.) objavljena su tri teksta, zapravo predavanja na Kapitulu na rogožinama, Široki Brijeg, 29. studenog 2023.: Domagoj Runje, Franjevačko pravilo i riječ Božja

Danimir Pezer, Franjevačko pravilo i liturgija rimske Crkve

Ivan Landeka ml., Pravilo i franjevačka duhovnost.

Slijedi sedam tekstova u dijelu „Članci – rasprave – studije“:

Ivan Dugandžić, Oblici crkvenosti u Novom zavjetu (na primjeru Jeruzalema, Antiohije, Korinta i Rima)

Goran Azinović, Duhovne vježbe kao prvotna filozofija a ne teologija (Mit o nastanku duhovnih vježbi)

Ivan Majić, Franjevački elementi u Danteovoj Božanstvenoj komediji

Tomislav Pervan, Blaise Pascal – bogotražitelj i iskustvo Boga. U povodu 400. obljetnice rođenja

Tomislav Pervan, Sveta Mala Terezija – osoba godine 2023. UNESCO-ov prijedlog za osobu dvogodišta 2022.–2023.

Draženko Tomić, Stručne i etičke opaske o prekidu trudnoće u Glasniku Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva (1991.-2021.)

Ante Bekavac – Tomislav Smiljanić, Kristocentričnost Drugog vatikanskog koncila i koncilske teologije u dogmatskoj konstituciji o božanskoj objavi Dei verbum

U dijelu „Iz franjevačke baštine“ su tri članka:

Robert Jolić, Stari franjevački samostan u Mostaru (oko 1370. – oko 1563.)

Robert Jolić, Pabirci iz ostavštine dr. fra Rufina Šilića u Arhivu Hercegovačke franjevačke provincije

Ivan Šimić, 301189 Glavaš Radoslav

Slijede tri prijevoda:

Romano Guardini, Svetac u našem svijetu (preveo: Ivan Ivanda)

Tomaš Halik, Jedno tijelo, jedan duh, jedna nada. Isus i danas kuca na vrata (preveo: Tomislav Pervan)

Andre Poisson, Pismo prijatelju o molitvi srca (preveo: Tomislav Pervan)

Dva dokumenta Svete Stolice:

Apostolska pobudnica Svetoga Oca Franje O pouzdanju. U povodu 150. obljetnice rođenja svete Terezije od Djeteta Isusa i Svetoga lica (preveo i priredio: Tomislav Pervan)

Apostolsko pismo Sublimitas et miseria hominis Svetog Oca Franje, uz četiristotu obljetnicu rođenja Blaisea Pascala (preveo i priredio: Tomislav Pervan)

Osvrt Ivana Dugandžića, Tragovima dugo najavljivane knjige o Međugorju (o knjizi don Ivana Turudića Biskup Ratko Perić i međugorski fenomen, Mostar, 2023.)

Slijedi Ljetopis Hercegovačke franjevačke provincije (priredio: Robert Jolić)

Na kraju su prikazi pet knjiga:

Robert Jolić, Prijevod doktorske disertacije fra Bazilija Pandžića

Robert Jolić, Objavljena doktorska disertacija fra Branka Marijića

Ante Bekavac, Patnje i hrabrost hrvatskog ratnika

Robert Jolić, Monografija o Hardomilju

Robert Jolić, Život bake Matije kao sudbina jednog naroda

Osobito preporučam za čitanje članak o starom (prvom) samostanu u Mostaru, koji je utemeljen oko 1370. godine te konačno porušen od turske mržnje 1563. godine – dakle sto godina prije turskog osvajanja Hercegovine i dvjesto godina prije izgradnje Staroga mosta u Mostaru. Dosada je veliku zabunu predstavljalo različito nazivlje, jer se samostan u izvornim dokumentima (u najvećoj mjeri dubrovačkim) nazivao samostan na Neretvi, Novi castri, Bišće ili Zahum. Autor je konačno dokazao da je riječ zapravo o jednom te istom samostanu, koji se konačno tek u vrijeme turskog osvajanja zemlje počinje nazivati samostanom u Mostaru – jer se i naselje upravo u to vrijeme počelo nazivati Mostar. A razvoj grada vezan je upravo za izgradnju franjevačkog samostana, kao i prvoga velikog mosta, drvenoga, na istome mjestu gdje će turske vlasti 200 godina kasnije sagraditi prekrasni kameni most – danas poznat kao Stari most. Riječ je upravo o otprilike 1370. godini. Tada se današnji Mostar počeo razvijati u gradsko središte.

R. Jolić